Sarajevo, 26. juni 2009.
Danas je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu završen naučni skup "Uzroci uspona i slabljenja islamske civilizacije" čiji je suorganizator uz FIN bio Centar za napredne studije.
Cilj skupa je bio ostvarenje uvida u stanje istraživanja u ovoj oblasti u međunarodnim okvirima. Skup je otvoren u srijedu navečer predavanjem na temu "Slava i slabljenje islamske civilizacije", dr. Muhammeda el-Dželejenda, šefa Odsjeka za islamsku filozofiju Kairskog univerziteta.
U četvrtak i petak do podne skup je radio u šest sesija na kojima je učešća uzelo osamnaest izlagača:
1. Propast naroda u tefsirskoj literaturi, dr. Džemaludin Latić
2. Propast civilizacija u hadiskoj literaturi, dr. Fuad Sedić
3. Muslimanski pravnici i „kvarenje vremena“: instrumenti usklađivanja prava i stvarnosti u fikhu, dr. Fikret Karčić
4. Moć i nemoć muslimana u tumačenju vječnog i vremenskog u povijesti islama: Ibn Haldun i slabljenje islamskog svijeta, dr. Enes Karić
5. Propast Rimskog carstva po Gibonu i Rostovcevu, dr. Hilmo Neimarlija
6. Savremeni reformatorski pokreti i slabljenje islamske civilizacije, dr. Enes Ljevaković
7. Zaostajanje muslimanskog svijeta u panislamističkoj literaturi, mr. Amir Karić
8. Kriza Ummeta po Abdulhamidu Ebu Sulejmanu, ambasador Ahmed Halilović
9. Sudbina malih (evropskih) naroda u zadnja tri stoljeća, prof. Mustafa Spahić
10. Orijentalističke teze o zaostajanju muslimanskog svijeta, dr. Munir Mujić
11. Uzroci slabljenja islamske civilizacije po Muhammedu Umaru Chapri, mr. Dževada Šuško
12. Uzroci dekadencije islamskih društava kod Irae Lapidusa, Fikret Pašanović
13. Uspon i slabljenje islamske civilizacije u šiijskoj misli, dr. Mohamadjawad Pirmoradi
14. Selefijsko viđenje uspona i slabljenja islamske civilizacije, dr. Zuhdija Adilović
15. Uzroci slabljenja i propasti Osmanske države, dr. Enes Pelidija
16. Muslimanska dekadencija u misli profesora Fazlur Rahmana i Muhammed Naquiba al-Attasa, Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Cerić
17. Da li je islamska civilizacija još živa?, dr. Nusret Isanović
18. Islamski svijet danas u komparativnoj perspektivi, mr. Ahmet Alibašić
Skup je po ocjeni mrojnih prisutnih uspio kako po odazivu izlagača, kvalitetu referata tako i po interesovanju koje je pobudio. Skup nije donosio zaključke ali je iz izlaganja postalo jasno da muslimanska istraživanja u ovoj oblasti ne mogu zadovoljiti ni kvantitetom ni kvalitetom. Ona ne samo da su malobrojna već su često nesistematična i sklona neutemeljenom poopćavanju, generaliziranju i neprihvatljivom simplificiranju. Uz to su ona često ideologizirana pa se jasno prepoznaje dogmatski pristup izučavanju ove teme bilo da je riječ o tradicionalistima, selefijama, modernistima, aktivistima ili nekim drugim gledištima. Zbog načina na koji se obično prezentiraju reklo bi se da se ta gledišta isključuju jer ih njihova ideologiziranost čini slijepim za mnogostrukost uzroka slabljenja islamske civilizacije, međusobnu interakciju tih uzroka, efekte te interakcije i komplikacije koje iz nje vremenom proističu.
Čini se međutim da se različite perspektive ne isključuju i da nisu nekompatibilne kao ni obnoviteljski programi koji na njima počivaju. U mnoštvu teza i uzroka dva polja ljudskoga djelovanja i tri subjekta su najčešće spominjana: politički i vjersko-intelektualni život, odnosno, političari, vjerski učenjaci i inteligencija te vanjski neprijatelj. Prvi su isključivom brigom za svoj lični interes krivi za unutarnje sukobe, izdaje i korupciju, što je islamska civilizacija skupo platila. Ulema i druga inteligencija su u izlaganjima najčešće prozivani za pomanjkanje vizije, skučene horizonte i intelektualnu lijenost.
Vjerska inteligencija je posebno kritizirana zbog pogrešnih shvatanja ključnih islamskih koncepata kao što su znanje, ibadet i slično. Kako je više puta ponovljeno da je nedostatak unutarnjeg dijaloga jedan od uzroka muslimanske slabosti organizatori su najavili izdavanje zbornika radova kao poticaj nastavku dijaloga na ovu temu. Sa svoje strane Centar za napredne studije se i ubuduće kani baviti ovom temom. (A.A.)