Izvod iz rada

Ovaj rad ima za cilj doprinijeti komparativnoj analizi poslovne etike u glavnim religijama skicirajući pravila i principe imovinskih transakcija i trgovine ustanovljenih islamskim pravom.

Islam ne može biti ograničen na literarno značenje riječi "religija" kako se ona upotrebljava u zapadnim jezicima i koja uključuje samo pitanja čovjeka i njegova odnosa prema Bogu.

Imajući mnogo dublji i obimniji sadržaj od ovoga, islam se izdvaja svojim svjetonazorom. On ima dva glavna principa: da organizira personalni i društveni život čovjeka na ovome svijetu, i da, što je mnogo važnije, pripremi čovjeka za trajnu sreću na vječnom svijetu koji dolazi. Kur'an to iskazuje u svom lakonskom izrazu:

"Bože, podari nam dobro na ovom i dobro na budućem svijetu…" (El-Bekare, 201.)

U nastojanju da organizira ovozemaljski život u najboljem interesu čovjecanstva, islam je postavio različite norme vezane za njegove različite aspekte, i propisao materijalne sankcije kako bi osigurao da će te norme funkcionirati na zdrav način. Uzimajući u obzir da je nemoguće održati željeni poredak samo primjenom materijalnih sankcija, islam propisuje moralne sankcije. Štaviše, islam nužno naglašava individualnu odgovornost u životu nakon smrti. Ovaj princip odgovornosti je izražen na slijedeći način: postoji nagrada i kazna na Budućem svijetu za svako učinjeno djelo i svaku izgovorenu riječ na ovom svijetu.

Kompletan rad u PDF formatu možete preuzeti na dolje navedenom linku:

DOWNLOAD

Iz zaključaka

Cilj nam je bio čitaocima dati kratak prikaz četiri često korištena instrumenta u islamskom bankarstvu. Nažalost nismo mogli ništa kazati o selemu i istisna‘u koji su također vrlo praktični u našim uvjetima.

Sve u svemu, jasno je da islamske banke vrlo jednostavno mogu udovoljiti zahtjevima svojih klijenata za finansiranjem komercijalnih poduhvata, kupovine stana ili gradnje kuće, nabavke građevinskog materijala, mašina i opreme, kupovine auta i kućanskih aparat, i slično, a da pri tome ne povrijede nijednu od zabrana Šerijata...

Kompletan rad u PDF formatu možete preuzeti na dolje navedenom linku:

DOWNLOAD

Izvod iz rada

Skraćena verzija ove hronologije objavljena je u Atlasu islamskoga svijeta (Sarajevo: Udruženje ilmijje Iz u BiH, 2003).

Datumi u hronologiji, posebno oni hidžretski za godine nakon 1800. gregorijanskog kalendara, su često orijentacioni.

Hronologija je urađena na osnovu slijedeće literature:

- Robert Mantran (ur.), Great Dates in Islamic History (New York: Facts on File, 1996);

- Mustafa Spahić, Povijest islama (Sarajevo: El-Hidaja, 1996), i

- John L. Esposito (ur.), The Oxford History of Islam (New York: Oxford University Press, 2000).

Hidžretski datumi za godine poslije 1800. davani su uglavnom približno prema Zejnil Fajić, Tabelarni pregled hidžretskih godina preračunatih u godine nove ere (Sarajevo: Starješinstvo IZ u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, 1982).

DOWNLOAD

Izvod iz rada

Sa gledišta savremenog čovjeka, teško je šta reći o ovim davnim i jezivim ratovima. “Nikome i nikada se ponovilo”- valjda bi sve moglo stati u ovu molitvu.

Listajući udžbenike o ratovima i njihovim definicijama izvjesno je da su križarski ratovi bili klasičan oblik agresije. Međutim UN-ova povelja iz 1974. godine je dobrano je zakasnila, bar kada su ovi ratovi u pitanju. Pitam se na koje nije i zašto uopće služi.

Sasvim je moguće svrstati ove ratove i pod pojam “specijalni rat”. Bit će i onih koji će ga okarakterisati svetim, vjerskim, kolonizatorskim pa i imperijalističkim.

Enciklopedije definišu križarske ratove kao "kršćanske militantne ekspedicije, koje su uglavnom organizovane tokom srednjeg vijeka s ciljem da povrate Palestinu pod krćansku vlast.

DOWNLOAD