Besim Korkut
 Ime i prezime: Besim Korkut Datum i mjesto rođenja: 25. novembar 1904., Sarajevo Kratka biografija: Besim-ef. rođen je u Sarajevu 25. novembra 1904.godine. Ruždiju je pohađao u Travniku, a Okružnu medresu u Sarajevu. Od 1920. do 1925. godine učio je u šerijatskoj sudačkoj školi i kada ju je završio 1925. godine odlazi u Kairo te nastavlja studije na el-Azharu. Diplomirao je 1931. godine i po povratku u Sarajevo postavljen je iste godine za nastavnika na šerijatskoj sudačkoj školi. Na toj školi predavao je arapski jezik, stilistiku, šerijatsko pravo, akaid i historiju islama. Kao nastavnik šerijatske sudačke škole predavao je jedno vrijeme i vjeronauku na I muškoj gimnaziji u Sarajevu. Kada je otvorena Viša islamska šerijatsko-teološka škola u Sarajevu, a šerijatska sudačka prestala sa radom (juni 1937.) Besim-ef., je premješten na šerijatsku gimnaziju i odmah dodijeljen na rad u gimnaziju u Mostaru za profesora-vjeroučitelja. U Mostaru ostaje do 1940. godine, kada se ponovo vraća u Sarajevo na šerijatsku gimnaziju, gdje ostaje do kraja 1944. godine. U isto vrijeme je honorarno predavao historiju islama navišoj islamskoj šerijatsko-teološkoj skoli. Poslije oslobođenja 1945. godine radi u Ministarstvu prosvjete Narodne vlade Bosne i Hercegovine i Komitetu za visoko školstvo i naučne ustanove (od 1947 do 1950). Uskoro po osnivanju Orijentalnog instituta Besim-ef., prelazi na rad u Institut i tu ostaje do odlaska u penziju (1. mart 1969.). Penzioniran je u svojstvu naučnog saradnika ovog Instituta. Jedno vrijeme predavo je honorarno na Katedri za orijentalistiku Filozofskog fakulteta u Sarajevu. O njegovom načinu predavnja vrijedi reći sljedeće, da je bio dobar predavač i pedagog. Tumačio je predmete, koje je predavao, na lahak i pristupačan način, tako da se uvijek mogao sa zanimanjem slušati i pratiti. Nije mu bilo teško i po nekoliko puta istu stvar tumačiti samo da ne bi bilo dileme i pogrešnog shvatanja. Otuda je i kod učenika kod srednjih škola kao i kod studenata Više islamske šerijatsko-teološke škole i Filozofskog fakulteta, koji su slušali njegova predavanja ostao u ugodnoj i lijepoj uspomeni. Kada je Ulema-medžlis u Sarajevu 1934. godine raspisao konkurs za izradu vjeronaučnih udžbenika u srednjim školama, Besim-ef. je izradio udžbenik za VII razred iz područja historije islama. Vakufska direkcija u Sarajevu ga je štampala 1935. godine pod naslovom "Istorija islama". Iz istog područja je i njegov "Kratak pregled povijesti islama" (Sarajevo, 1935), što je izašao kao 17. svezak Gajretove biblioteke. Kada je 1937. godine prestala raditi šerijatska sudačka škola on je u toj školi i njenom značaju u životu bosanskohercegovačkih muslimana napisao članak pod naslovom: "Pedesetogodišnjica i likvidacija šerijatske sudačke škole u Sarajevu" (Kalendar Gajret za 1938. godinu). Kao student el-Azhara naapisao je članak o ovome poznatom islamskom univerzitetu (Gajre, 1931, br.14-15). Godine 1952. Izdavačko preduzeće "Svjetlost" štampalo je "Gramatiku arapskog jezika za I i II razred klasičnih gimnazija" (str. 223+1), koju je napisao Korkut. Ovaj udžbenik se pokazao vrlo praktičnim i velika je šteta da nije nikada štampan i drugi dio, priredjen za III i IV razred gimnazija. Po dolasku u Orijentalni institut Korkutu se pružila prava prava prilika za naučni i prevodilački rad. Rezultat njegova naučnog rada su tri knjige dokumenata iz Državnog arhiva u Dubrovniku, koje je Besim-ef. preveo i za štampu pripremio, a Orijentalni institut izdao pod naslovom: "Arapski dokumenti u Državnom arhivu u Dubrovniku" (Knjiga I, 1960 str. 85+ XXVII, knj. II, 1961, str. 88-186+XXVIII-XLI, knjg.III 1969, str. 60.). Ovim radom Korkut se istakao kao odličan poznavalac svih finesa arapskog jezika i spretan prevodilac i veoma teških tekstova na arapskom jeziku. U ovu grupu idu i njegovi radovi "Da li se Zadrani spominju u Hiljadu i jednoj noći" i "Zadrani se zaista ne spominju u Hiljadu i jednoj noći" (Prilozi za orijentalnu filologiju, sv. VIII-IX i X-XI), gdje je Korkut odgovarajući prof. Fehimu Bajraktareviću, ponovno pokazao, uz odredjenu dozu polemičnosti, da je odličan poznavalac arapskog jezika. To se vrlo dobro vidi i iz njegovih odgovora Bajraktareviću, koji je prikazao njegovu gramatiku arapskog jezika i dr. Šaćiru Sikiriću, koji je opet prikazivao njegove "Arapske dokumente iz Državnog arhiva u Dubrovniku" također u "Prilozima za orijentalnu filologiju"). Korkut je mnogo prevodio sa arapskog jezika, naročito iz arapske lijepe književnosti, i tu se pokazao kao odličan prevodilac, jer je i svoj maternji jezik poznavao veoma dobro, posebno narodni govor i njegovu frazeologiju. Izdavačko preduzece "Svjetlost" izdalo je "Arapske šaljive pripovjetke i basne" (Sarajevo, 1956, str.122 ) i "Indijske basne" (Sarajevo, 1956. Str. 93+3), što je sve preveo i za stampu priredio rahm. Besim-ef. Izdavačko preduzeče Dečja knjiga u Beogradu, u biblioteci Kolibri izdalo je osam knjiga iz "Hiljadu i jedne noći", koje je sa arapskog preveo B. Korkut. Osim izdavačkog preduzeča "Svjetlost" još nekoliko njih kao što su "Novo pokoljenje", "Veselin Masleša" te "Džepna knjiga" su izdavali četiri knjige iz ciklusa "Hiljadu i jedna noć, a sve u prijevodu Korkuta. Indijske pripovijetke "Kalila i Dimna" izašle su majstorski obrađenom prijevodu Besima-ef. ("Svjetlost", Sarajevo, 1953, str. 198.). Ovim, dakako, nisu iscrpljeni svi prijevodi, koje je uradio naš rahmetlija. Kao kruna naučnog i prvodilačkog rada rahm. Besima-efendije je svakako njegov kompletan prijevod Kur'ana na bosanski jezik na kome je on radio više od jedne decenije. S obzirom na njegovo izvanredno poznavanje arapskog jezika, a također i bosanskog, uz to dobra teologa, a nadasve iskrena vjernika, njegov prijevod Kur'ana će biti veliki doprinos našoj islamistici i nauci uopće. Velika je šteta da rahm. Korkut nije živ dočekao izlazak iz štampe ovog svog rada, koji je nestrpljivo očekivao i iskreno mu se radovao. Zna se pouzdano, da je namjeravao izraditi i jedan izbor (muntehab) iz islamske tradicije (hadisa), za čim se kod nas osjeća velika potreba. Rahm. Besim-efendija bio je iskren, otvoren i dobronamjeran čovjek. U društvu je bio uvijek rado vidjen. Nije žalio sebe ako je trebalo drugome pomoći i nešto protumačiti. Njegov rad se osjetio i u Vakufsko-mearifskom povjerenstvu u Sarajevu, kada je bio izabran u ovo predstavničko tijelo 1945. godine. Besim-ef. Korkut preselio je na Ahiret 2. novembra 1975. godine u Sarajevu. Njegova smrt veliki je gubitak za našu vjersku zajednicu, našu islamistiku i nauku uopće. Gubitak je tim veći, jer je Besim-ef. bio posljednji iz plejade Korkuta-teologa. (Prvi put objavljeno u: Preporodu, VI/1975, br. 24/127, str.14. Pripremili: Mujo Rančić i Mirsad Karić)
|
Omer Nakičević
Ime i prezime: Omer Nakičević Datum i mjesto rođenja: 02.1.1927., Teočak Kontakt adresa: Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, Ćemerlina 54, Sarajevo Kratka biografija: Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, srednje u Tuzli (Behram-begova medresa, odnosno Niža okružna), i Sarajevu (Gazi Husrev-begova medresa) maturirao 1947. godine, kada je nastavio studij na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Nakon deset godina izdržane zatvorske kazne (kao član organizacije "Mladi Muslimani" biva uhapšen 14. aprila, 1949. godine i poslije istrage u Beogradu, Sarajevu i Tuzli, osuđen na 20 godina robije sa prisilnim radom i 7 godina gubitka građanskih prava po izdržanom robijanju) oslobođen je uslovno i ponovo nastavlja studij na istom Univerzitetu (grupa za orjentalne jezike i književnost). Diplomirao je 25. januara 1962. godine. Spezijalizirao je žurnalistiku na Kairskoj Radio stanici 1963-64. godine – pripremanje i izvođenje radio emisija na arapskom jeziku. Poslije postdiplomskih studija i položenih ispita predviđenih programom fakulteta Kullijjetu’l-adab na Kairskom Univerzitetu, magistrirao je u aprilu 1968. godine na temu "Šejh Hasan Kafi Pruščak, raidu’l-‘ulumi’l-‘arabijjeti'l-islamijjeti fi’l-Bosna ve’l-Herceg". Doktorirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 27. februara 1981. godine na temu: "Arapsko - islamske znanosti u BiH i glavne škole od XV-XVII vijeka" (Sarajevo, Mostar, Prusac). Komisija u sastavu: dr. Mehmed Begović, predsjednik; dr. Sulejman Grozdanić, mentor; dr. Marija Đukanović, prvi član komisije; dr. Dušanka Bojanić-Lukač, drugi član komisije i dr. Ljubinka Rajković, treći član komisije. Bibliografija: 1. "Protesni marš stranovnika Kosova", 1822. godine, Priština, 1968; str. 145. 2. "Hasan Kafi Pruščak – pionir arapsko-islamskih znanosti u BiH", Sarajevo, 1977. godine, str. 192. 3. "Arapsko islamke znanosti i glavne škole u BiH od XV-XVII" (Sarajevo, Mostar, Prusac), Sarajevo, 1981. godine, obnovljeno izdanje 1999. godine, str. 251. 4. "Uvod u hadiske znanosti", Hadis I, Sarajevo 1986. godine, str. 175, ubrzo doživljava II pa i III izdanje objavljeno 1997. godine (dopunjeno). 5. "Priručnik arapskog jezika I", Sarajevo 1989. godine, sa Munirom Ahmetspahićem, str. 203 6. "Priručnik arapskog jezika 4", Sarajevo 1989. godine, sa Munirom Ahmetspahićem, str. 159 plus 3. 7. "Eliksir sreće", Džamiu’s-seadat – pogled na islamsku etiku u teoriji i praksi, Muhammed Mahdi Ebu Darr En-Neraqi, prijevod sa arapskog i engleskog i naučna interpretacija sa Munirom Ahmetspahićem, Sarajevo 1995, str. 129. 8. "Arapski jezik", I razred osnovne škole, Ministarstvo obrazovanja nauke, kulture i sporta – Pedagoški zavod BiH, Sarajevo 1995, str. 55, Omer Nakićević, sa Jusufom Ramićem i Mesudom Hafizovićem. 9. "Arapski jezik", II razred osnovne škole, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta – Pedagoški zavod BiH, sarajevo 1995, str. 53, O. Nakičević sa Jusufom Ramićem i Mesudom Hafizovićem. 10. "Arapski jezik za III razred osnovne škole", Ministrastvo obrazovanje, nauke, kulture i sporta – pedagoški zavod, Sarajevo 1995, str. 59, O. Nakičević, sa Jusufom Ramićem i Mesudom Hafizovićem. 11. "Historijski razvoj institucije Rijaseta", Sarajevo; 1996; str. 208, 12. "Historijski razvoj Fakulteta islamskih nauka (1887.-1998.)", Sarajevo, 1998. godine str. 176. 13. "Hadisi sa komentarom (predvanja za II godinu – pedagoški smjer)", Sarajevo 1998. godine, str. 135. 14. Mustafa Mahmud, "Muhammed alejhi-s-salatu ve-s-selam"(Pokušaj razumijevanja Vjerovjesničke biografije, FIN, Sarajevo 1994; str 81. 15. "U okrilju Kur’ana" – "Fi zilali’l Qur’an", Seid Qutb 30 svezaka, prijevod sa arapskog (u rasponu 1996 - 2000, Prof. dr. Omer Nakičević, prof. dr. Jusuf Ramić, mr. Mesud Hafizović, mr. Enes Ljevaković). 16. "Kur’anski belagat i njegov ‘idžaz – nadnaravnost Kur’ana", Sarajevo, 2000., str. 216. 17. "Karabeg", Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2001., str. 197. 18. "Poslanica o kur'anskim nadnaravnostima", Bediuzzeman Said Nursi, Sarajevo, 2002., str. 233 (prijevod). 19. "Sirijsko predavanje", prijevod iz djela Risale-i Nur od Bediuzzeman Said Nursi, Sarajevo, 2003., str. 170. 20. "Multeqa'l-ebhur" (Stjecište mora), autor Ibrahim el-Halebi, komentar Vehbije Sulejmana Guverdžija el-Albanija, I tom, Sarajevo, 2002., str. 357, prijevod: dr. Omer Nakičević, mr. Enes Ljevaković, dr. Džemaluddin Latić. 21. Muhammed b. Isma'il es-San'ani, "Subulu's-Selam" (Putevi spasa), komentar djela Bulugu'l-meram min edilleti'l-ahkam od Muhammeda b. Isma'il es-San'anija, Sarajevo, 2003., str. 682 (priejvod). 22. "Hafiz Seid Zenunović i njegov prijevod Kur'ana", Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2002., str. 491.
Šukrija Alagić
Ime i prezime: Šukrija Alagić Datum i mjesto rođenja: 20. maj 1881., Tuzla Kratka biografija: Porodica Alagića je iz Konjica, a Šukrija je rođen u Tuzli 20. maja 1881. godine, gdje mu je otac bio na službi u svojstvu kajmekama. Osnovno obrazovanje (ruždiju) i šest razreda gimnazije završio je u Sarajevu, a sedmi i osmi razred u Mostaru, gdje je 1901. godine maturirao. Na sveučilištu u Beču studirao je od 1901. do 1905. godine orijentalistiku i slavistiku. Alagić je bio priznat kao dobar profesor i odličan pedagog. Predavao je na gimnazijama u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Derventi. Pored nastavničkog poziva, Šukrija ef. je bio i aktivan društveni radnik. Kao mlad suplent u Sarajevu, aktivno je radio u društvu "Gajret" (Bašagićev period do 1908. godine). Bio je aktivan i u radu Islamske zajednice. U svojim vazovima je javno ustajao protiv nekih neislamskih običaja, a koji su među muslimanima bili uhvatili korijena. Međutim, Alagic je najpoznatiji i najzaslužniji kao pisac i previdilac s arapskog jezika. Za potrebe bosanskohercegovačkih gimnazija sastavio je nekoliko priručnika za arapski jezik. Kao prevodilac Alagić je stekao veliku popularnost i priznanje. Prevodeći Komentar Kur'ana od egipatskog učenjaka Sejjid Muhameda Rešid Rida'a, on je prvi kod nas, koji se prihvatio ovako važnog i teškog zadatka. Od ovog komentara, Šukri ef. je uspio prevesti blizu pet džuzova i to štampati u četri knjige. (Vidite bibliografiju dolje). Pored prevođenja spomenutog Komentara Kur'ana, Alagić je preveo iz El-Menara još oko dvadeset kraćih i dužih članaka i rasprava. Među njima su i dva kompletna djela. Na ahiret je preselio 31. januara 1936. godine u Derventi. Bibliografija: 1. Izbor iz Kitabu sireti Resulillahi po Muhammed ibn Ishaku i preradi 'Abdul-Melik ibn Hišama. Sarajevo: Zemaljska vlada BiH, 1913. (275 str.) 2. Arapsko-srpsko-hrvatski rječnik za Izbor iz Kitabu sireti Resulillahi (ili "Arapsko-hrvatski rječnik"?). Sarajevo, 1913. (200 str.) 3. Tefsiru Kur'ani'l-Kerim (Komentar Kur'ana). Prva knjiga. Sarajevo, 1926, str. 160+3. 4. Tefsiru Kur'ani'l-Hakimi (Komentar Kur'ana). Druga knjiga. Sarajevo 1927, str. 149+3. 5. El-Kur'anu'lHakimu, Kur'an mudri. (prijevod i tumač). Treća knjiga. Sarajevo, 1932, str. 156. 6. Kur'an s tumačem, četvrta knjiga. Derventa, 1934. str. 140+4. 7. Tefsiru džuz-i amme (tumač dvadeset jedne sure 30. džuza po komentaru šejh Muhammeda Abduhua). Sarajevo, 1933., str. 119+1. 8. "Omer ibn el-Hattab, 2. halifa", Kalendar Gajreta za 1324H/1906-7. 9. "Kulturni razvoj islamske države za vlade El-Mensura, II halife iz porodice Benul-Abbas", Kalendar Gajreta, 1325H/1907-8. 10. "Poslušnost djece roditeljima", Kalendar Narodne uzdanice, 1935. 11. "Tarihu'l-mesahifi" (Kodifikacija Kur'ana), Glasnik IVZ, 1933, br. 8 i 9. 12. "Jedan bajramski vaz", Glasnik IVZ, 1934., br. 3. 13. "Arapi u Španiji", Novi Behar, VI (1932-33), br. 23-24. 14. "Alkohol i Kur'an", Novi behar, IV (1930-31), br. 1. 15. "Odnos živih prema mrtvima", Glasnik IVZ, 1934, br.9, str. 490-499. 16. "Što znači sunnet i zašto nam je potreban", Sulejman en-Nedevi el-Hindi, Glasnik IVZ, 1934, br.10. str. 529-537 i br.11, str. 589-597. (prevod) 17. "Od predrasuda k istini ", Muhamed Šemsudin, Glasnik IVZ, 1935, br.1, str. 22-29, br. 2, str. 79-85, br. 3, str. 172-173, br. 4-5, str. 213-218, br. 6, str. 288-291. (prevod) 18. "Kur'an Hakim", prijevod i komentar 35-38. ajeta sure En-Nisa', Kalendar Narodne uzdanice, 1933. 19. "Pokrivanje žene po islamu" (Hidžabul mer'etil fil islam), Kalendar Narodne uzdanice, 1934. 20. "Mladić i djevojka", Novi behar, I, br. 1, str. 6. 21. "Trideset godina u islamu", Novi behar, I, br. 6. str. 8. 22. "Iz Kur'ana", Novi behar, IV, 7, str. 97-98; br.8, str. 113-114 i br. 9, str. 129-130. (Protumačeno aje 176 iz sure El-Bekare). 23. "Iz Kur'ana Mudrog", Novi behar, IV, 18 i 19, str. 267- 269. (Protumačeni ajeti 273. i 238. sure El-Bekare). 24. "Iz Kur'ani Hakima", Novi behar, V, br. 21 i 22, str. 292-295. (Protumačeni ajeti 10 i 11 sure En-Nisa'). 25. "Emalijju dinijjetu", Novi behar, IV, br. 1, str. 3-4, br. 2, str. 18-19 i br. 3, str. 33-35. (Predavanje koje je Muhamed Rešid Rida održao u kairskom društvu Šemsul-islam). 26. "Iz Kur'ani Hakima", Novi behar, IV, br.12-13, str. 145-47; br. 14-15, str. 178-80. (prevod i tumačenje sure El-Kadr). 27. "Izobraženje žene", Novi behar, IV, br. 19-20, str. 260-62. 28. "Islam i moderna kultura", Novi behar, VII, br. 3-4, str. 33-35 i br. 5, str. 65-68. (preveod govora jednog francuskog državnika na konferenciji o Srednjoj Africi održanoj u Parizu 1908. godine) 29."Astronomija i Kur'an", Novi behar, VII, br. 6-7, str. 81-82; br. 8-10, str. 123-25; br. 11-14, str. 167-69; br. 15-16, str. 208-10. (članak napisao dr. Muhammed Tevfik Sidki) 30. "Iz Kur'ana Hakjima", Novi behar, VII, br. 23, str. 349-51. (Protumačeni ajeti 18-20. sure En-Nisa'). "Preporod", Novi behar, VII, br. 24, str. 372-74. (Prijevod 4. dijela knjige Mohamme, eine Biographie von Essadbey. Berlin: 1932). 31. "Novi prijevod Kur'ani Kerima", Novi behar, VII, br. 3-4, str. 34-36. (članak je napisao Šekib Arslan u povodu izlaska iz štampe prijevoda Kur'ana od franc. orijentaliste Eduarda Montteta). 32. "Pitanja i odgovori" (Usuli islam ve mekasiduhu - "Osnovni ciljevi islama", Novi behar, XX, br. 4-5, str. 41-44. Za više informacija obratite se na: Hfz. Mahmud Traljić, Istaknuti Bošnjaci, Zagreb: Međunarodna zajednica za pomoć muslimanima Bosne i Hercegovine, 1994., str. 5-11.
Zuhdija Adilović
Ime i prezime: Zuhdija Adilović Datum i mjesto rođenja: 04. februar 1962. godine Kratka biografija: Obrazovanje Doktor nauka u oblasti akaida - 1998. god. Islamski Univerzitet Muhammed b. Saud, Riyad, Saudijska Arabija - Naslov doktorske disertacije: "Najznačajniji akaidski pravci među muslimanima BiH od početka islama do danas". Magistar u oblasti akaida - 1992. god. Pedagoški fakultet, Islamski Univerzitet Muhammed b. Saud, Riyad, Saudijska Arabija. Naslov magistarske disertacije: "Svjetlo istinske spoznaje o temeljima vjere". Fakultet islamskih znanosti - 1984-88. Fakultet šerijatskog prava, Islamski univerzitet Imam Muhammed bin Saud, Riyad, Saudijska Arabija Diploma Instituta za arapski jezik - 1983-84. Institut za arapski jezik na Islamskom univerzitetu imam Muhammed bin Saud, Rijad, Saudijska Arabija (dvije godine) Srednja škola - 1977-81. Gazi Husrev-begova medresa, Sarajevo (pet godina) Radno iskustvo 1995 - Predavač na predmetu Akaid, Islamska pedagoška akademija u Zenici, Bosna i Hercegovina 1998 - Direktor Svjetske Asocijacije muslimanske omladine Jezici - bosanski - maternji - arapski - tečno Konferencije 31.3.-1.4.1996. Zenica, Simpozij o Časnom Kur'anu u organizaciji kulturnog atašea ambasade Republike Iran i Rijaseta IZ BiH. 20.-22. august, 1997, Amman, Jordan, Petogodišnja islamska kulturna konferencija pod pokroviteljstvom Svjetske asocijacije muslimanske omladine pod naslovom: "Muslimanska omladina i izazovi savremenog doba." 13.-17. septembar, 1998, Neum, Prvi internacionalni simpozijum o prevenciji HIV/AIDS-a na Mediteranu u organizaciji Udruženja epidemologa i medicinskih ekologa BiH. 7-10. septembar, 2000, Budimpešta, Godišnja islamska kulturna konferencija pod pokroviteljstvom Sluge dvaju harema kralja Fehda b. Abdul-Aziza sa naslovom: "Islamic Organizations of the Muslim Minorities: A Future Look", a u organizaciji Ministarstva za vjerska pitanja, vakufe i da'vu, Saudijska Arabija. Bibliografija: Knjige 1. Nuru-l-jekin fi usuli-d-din. Riyadh: Mektebetu-l-Ubejkan, 1997. Članci Objavio na desetine radova i članaka u različitim magazinima i novinama na bosanskom i arapskom jeziku. Prevodi sa arapskog na bosanski: 1. Sahihu'l-Buhari, (sa drugima), 2. Rijadus-salihin, (sa drugima), 3. Tefsir Ibn Kesir, (sa drugima), 4. Muhammed Neim Jasin, El-Iman (Iman: temelji, suština, negacija), 5. Abdurrahman El-Umer, Dinu-l-hakk (Vjera istine), i 6. Abdul-Hamid El-Bilali, Kfikhu-da'veti fi inkari-lmunker (Metodi da'veta u spriječavanju loših djela) Recenzije 1. Se'id El-Kahtani, Ljubav prema dobru i mrznja prema zlu u islamu, 2. Safijjurrahman El-Mubarekfuri, Zapečaćeni džennetski napitak, 3. Ahmed Ferid, Bistro more pobožnosti i suptilnosti, i 4. Senaid Zaimović, Temeljne istine vjere, Muhammed ibn Salih El-Usejmin, Komentar tri osnovna načela.
John L. Esposito
Ime i prezime: John L. Esposito Datum i mjesto rođenja: - Kratka biografija: John L. Esposito je profesor na katedri Religija i međunarodni odnosi i direktor Centra za muslimansko-kršćansko razumijevanje: historija i međunarodni odnosi pri Edmund A. Walsh školi za diplomate, Georgetown University. Bio je predsjednik Asocijacije za blisko-istočne studije i konsultant Državnog sekretarijata SAD. Jedan je od najčitanijih, najcitiranijih i najutjecajnijih islamologa Zapada posljednjeg desetljeća čije tekstove mnogi muslimani nalaze dobrodošlim glasom razuma u pravoj poplavi propagandističkih i islamofobijom zadojenih napisa Bernarda Lewisa, Daniela Pipesa, Judith Miller, Darka Tanaskovića, Miroljuba Jevtića i drugih. Bibliografija: Urednik je The Oxford Encyclopedia of the Modern Islamic World, i autor je ili urednik mnogih djela uključujući islam: The Straight Path, Islam and Politics, Islam in Asia, Voices of Resurgent Islam, Women in Muslim Family Law, The Iranian Revolution, Islam and Democracy, itd.
|
|
Znanstvenici
